Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić sudjelovao je danas na videokonferenciji Vijeća ministara okoliša EU-a.
Glavne teme sastanka bile su nova Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, Europski semestar te modernizacija zakonodavnog okvira EU-a za baterije.
Novu Strategiju EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama Europska komisija je objavila 24. veljače 2021. Temelj za donošenje je Europski zeleni plan, procjena Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013., Pariški sporazum te nacrt Europskog propisa o klimi, koji predstavlja budući krovni akt i za prilagodbu klimatskim promjenama.
Strategija se temelji na četiri glavna cilja: pametnija prilagodba, brža prilagodba, sustavnija prilagodba i intenziviranje međunarodnih aktivnosti za klimatsku otpornost.
Europska komisija je najavila izradu smjernica za nacionalne planove prilagodbe klimatskim promjenama prema kojima bi se nacionalni strateški ili planski dokumenti trebali ažurirati. Od država članica se očekuje dodatni angažman kroz sudjelovanje u kreiranju zajedničkih EU mjera i dodatni angažman za izradu strategija i planova prilagodbe na nacionalnoj razini.
„Smatramo da Strategija predstavlja sveobuhvatan pristup klimatskim izazovima i izražavamo punu podršku i spremnost u razvoju i provedbi aktivnosti. Utjecaj klimatskih promjena je izuzetno složen proces koji predstavlja pravi test naše spremnosti u pronalasku rješenja. Očekujemo da Strategija snažno potakne brže djelovanje i suradnju svih sektora i dionika u provedbi mjera prilagodbe“, rekao je ministar Ćorić.
Vezano za točku „Europski semestar“, ministri su razmijenili mišljenja oko uloge nacionalnih planova za oporavak i otpornost u zelenoj tranziciji te budućnosti Semestra u kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost u pogledu zelene tranzicije.
Europska komisija je 26. svibnja 2020. predložila plan oporavka za Europu, kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19 te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU-a. Čelnici država članica EU-a su 21. srpnja 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU za sljedeće generacije“ i Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. te je državama članicama omogućeno korištenje 1.824,3 milijarde eura za oporavak i jačanje otpornosti europskog gospodarstva, i to 750 milijardi eura iz instrumenta „EU za sljedeće generacije“ i 1.074,3 milijarde eura iz VFO-a.
U okviru instrumenta „EU za sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg će se državama članicama omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.
Za Republiku Hrvatsku je provedba Plana za oporavak i otpornost ka zelenoj tranziciji jedan od ključnih prioriteta u narednom razdoblju, kojim se želi gospodarstvo učiniti održivim, otpornim i bolje pripremljenim na izazove i mogućnosti koje pruža zelena i digitalna tranzicija.
U cilju oporavka od posljedica COVID-19 krize te potresa koji su pogodili RH, u nacionalnom planu stavlja se pojačan naglasak na podršku gospodarstvu i jačanju otpornosti privatnog sektora, posebno malim i srednjim poduzećima. RH je vodila računa da se nacrt temelji na načelima iz Europskog zelenog plana.
Na sastanku se raspravljalo i o modernizaciji zakonodavnog okvira EU-a za baterije. Kako bi se svim subjektima pružila pravna sigurnost i izbjegla diskriminacija, prepreke u trgovini i narušavanje tržišta baterija, nužno je utvrditi pravila o parametrima održivosti, učinkovitosti, sigurnosti, skupljanju, recikliranju i prenamjeni baterija, kao i o informacijama o baterijama, te stvoriti usklađen regulatorni okvir za upravljanje čitavim životnim ciklusom baterija koje se stavljaju na tržite Unije.
Europska komisija je stoga 10. prosinca 2020. objavila Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama, stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ i izmjeni Uredbe (EU) br. 2019/1020, kojom se želi osigurati da baterije koje se stavljaju na tržište EU-a budu održive, visokoučinkovite i sigurne tijekom cijelog vijeka trajanja.
Stranica
