U cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja identificiralo je osnovne mjere koje će potaknuti razvoj i povećati konkurentnost Republike Hrvatske, a to su: izrada strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti gospodarstva, sektorska specijalizacija RH, poboljšanje poslovne klime i razvoj poslovne infrastrukture, promidžba i brendiranje prioritetnih područja, promicanje Republike Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije uz proaktivni pristup investicijama, podrška razvoju i primjeni novih financijskih mehanizama za podršku gospodarstvu, jačanje izvrsnosti industrije i poticanje suradnje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora za razvoj i primjenu inovacija i novih tehnologija.
Strategija razvoja poduzetništva RH 2013-2020, Industrijska strategija RH 2014-2020, Strategija poticanja inovacija RH 2014-2020 te Strategija pametne specijalizacije RH 2016-2020, strateški su dokumenti proizašli iz djelokruga odgovornosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji se komplementarno nadovezuju i streme jačanju sveukupnog gospodarstva RH kroz razne aktivnosti i područja ulaganja.
Cjelokupni okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. - 2020. godine reguliran je Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske Komisije za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU-a za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. Sporazum opisuje način na koji će RH pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020, kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. godine. Opći cilj Sporazuma jest pružiti potporu u približavanju RH ostalim državama EU, odnosno regijama, ubrzavanjem gospodarskog rasta i poticanjem zapošljavanja.
Korištenje sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 (OPKK), sufinancirano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda, a njegova se strategija temelji na koncentraciji ulaganja u devet tematskih ciljeva zajedničkog Strateškog okvira i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima, s daljnjim fokusom na specifične ciljeve, koje je potrebno ostvariti. OPKK je usmjeren ka poboljšanju konkurentnosti u RH, na nacionalnoj i na regionalnoj razini. Investicije financirane sredstvima EFRR-a imaju za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u EU ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Posredničko je tijelo razine 1, nadležno za provedbu Prioritetne osi 1 Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija odnosno njezinog Investicijskog Prioriteta 1b te za provedbu Prioritetne osi 3 Poslovna konkurentnost, kako je detaljnije prikazano u tablici u nastavku.
Kao Posredničko tijelo razine 1, Ministarstvo gospodarstva gospodarstva i održivog razvoja priprema i objavljuje pozive na dostavu projektnih prijedloga, definira kriterije za ocjenjivanje te provodi postupke dodjele bespovratnih sredstava, priprema i sklapa ugovore s korisnicima, provodi plaćanja, sudjeluje u procesu povrata sredstava te prati provedbu ugovorenih projekta. Uz navedeno, planira sredstva u državnom proračunu, prati i izvještava o provedbi OPKK u okviru svoje nadležnosti te provodi mjere informiranja i vidljivosti.
U sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Ministarstvo gospodarstva i održivog rzvoja nadležno je za dio Prioritetne osi 1 „Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija“ te za Prioritetnu os 3 „Poslovna konkurentnost“, u okviru kojih je sveukupno dostupno više od 7,37 milijardi kuna bespovratnih sredstava.
Od 2015. godine do danas, Ministarstvo je u okviru OPKK objavilo ukupno 27 poziva na dostavu projektnih prijedloga u vrijednosti 5,4 milijardi kuna. Od toga je kroz 19 poziva 4,5 milijardi kuna direktno stavljeno na raspolaganje poduzetnicima, dok su ostali pozivi usmjereni unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture i indirektno su namijenjeni poduzetnicima putem stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja. U okviru objavljenih poziva zaprimljeno je gotovo 5000 projektnih prijedloga, a kroz financirane projekte potaknuto je ukupno 7 milijardi kuna ulaganja.
Brošura „150 uspješnih poduzetničkih projekata“ predstavlja priznanje dosadašnjim korisnicima i njihovim uspješnim EU projektima, ali i poticaj svim potencijalnim prijaviteljima da svoje priče pretvore u uspješne EU projekte. Projekti predstavljeni u ovoj brošuri su globalno inovativni ili su uz pomoć dodijeljenih bespovratnih sredstava otvorili brojna radna mjesta te doprinijeli razvoju hrvatskog gospodarstva i povećanju konkurentnosti zemlje.
Mala i srednja poduzeća iz brošure su primjer poduzetnika koji stvaraju proizvode visoke dodane vrijednosti prema zahtjevima svjetskih tržišta te koriste suvremene tehnologije s ciljem snažnijeg izvoza. Nadamo se kako će brošura potaknuti i inspirirati veliki broj novih poduzetnika da prijave svoje projektne ideje i na taj način doprinesu snažnijem rastu hrvatskog gospodarstva.