Na poziv ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta
Darka Horvata u posjetu Hrvatskoj i Ministarstvu boravila je
prof. dr. sc. Danica Kragić Jansfelt, ugledna hrvatska znanstvenica sa švedskog Fakulteta za računarstvo i komunikacije na Kraljevskom tehnološkom institutu u Stockholmu.
Rodom iz Rijeke, ova znanstvenica svjetskog renomea iza sebe već ima impresivnu karijeru i slovi za jednu od najmoćnijih žena u švedskoj industriji. Direktorica je Centra za autonomne sustave, članica Švedske kraljevske akademije znanosti, članica Nadzornog odbora kompanije FAM u vlasništvu zaklade Wallenberg, članica Upravnog odbora kompanije SAAB, a voditeljica je i švedskog mega-projekta WASP čiji je cilj razvoj umjetne inteligencije. Iako živi u Švedskoj, surađuje i s brojnim fakultetima izvan zemlje, pa tako među ostalim i s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te s Tehničkim fakultetom u Rijeci, gdje je također i članica Scientific Advisory Boarda riječkog Sveučilišta. Uz izrazit interes i veliko iskustvo u segmentu računalnih znanosti, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, usko se specijalizirala u području robotike.
Priprema dviju strategija kao temelj za privlačenje velikih sredstava iz EU fondova
Na sastanku s ministrom, u pratnji prof. Kragić bila je i veleposlanica Kraljevine Švedske u RH, Nj. E.
Diana Helen Madunic, te profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu prof. dr. sc.
Ivan Petrović i prodekan za znanost prof. dr. sc.
Nikola Mišković. Sa strane Ministarstva sastanku su prisustvovali državni tajnik
Mario Antonić i pomoćnik ministra
Zvonimir Novak, a prisutan je bio i direktor APIS IT-a
Vlado Rendulić.
Jedna od glavnih tema razgovora bila je vezana uz strategiju razvoja Hrvatske u području digitalizacije i umjetne inteligencije, a koja bi trebala poslužiti kao temelj za otvaranje novih natječaja i privlačenje europskih sredstava iz nadolazećeg financijskog razdoblja 2021. – 2027. godine. „
Mi smo aktivno krenuli s izradom dva strateško planska dokumenta koji bi Hrvatskoj trebali osigurati veći gospodarski rast, potaknut uvođenjem novih tehnologija i ubrzavanjem postojećih procesa. Želja nam je pritom pronaći primjere dobre prakse, preuzeti ih i implementirati u naš sustav“, naglasio je tom prilikom ministar Horvat te izdvojio upravo Švedsku, ali i Estoniju kao zemlje koje su već napravile velike iskorake u ovom području. Uključivanje prof. Kragić u proces izrade dviju strategija bio je jedan od razloga organizacije samog sastanka.
„
Problem u Hrvatskoj nije nedostatak stručnih kadrova jer imate zaista sjajne mlade inženjere koji izlaze s vaših fakulteta. Jedino što vam je potrebno jest suradnja s onima koji su prošli cjelokupni proces transformacije i imaju iskustvo s kojim će vas moći dovesti do konkretnih ciljeva“, napomenula je prof. Kragić. Dodatno je istaknula kako se procjenjuje da će se do 2020. godine 85 posto poduzeća koristiti umjetnom inteligencijom u barem jednom procesu, a do 2025. će se 95 posto interakcija s klijentima provoditi s pomoću UI robota. Zaključno, dogovoreno je kako će se prof. Kragić uključiti u proces izrade spomenutih strategija i dati svoj doprinos kreiranja digitalne transformacije u Hrvatskoj.
Podsjetimo, države članice EU su u travnju 2018. godine potpisale Izjavu o suradnji u području UI i dogovorile suradnju na najvažnijim pitanjima te bavljenje društvenim, gospodarskim, etičkim i pravnim pitanjima vezanim uz to područje. U razdoblju 2014. – 2020. godine Europska komisija ulaže oko 2,6 milijardi eura u području povezanom s umjetnom inteligencijom, poput robotike, big data, zdravlja, transporta, novih tehnologija i drugih. Očekuje se da će ta brojka biti puno veća u idućem financijskom razdoblju, što predstavlja veliku priliku za sve zemlje članice EU.
Stranica
