Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike dr. sc. Mario Šiljeg sudjelovao je na videokonferenciji EU ministara okoliša koja se održala 13. i 14. srpnja. Riječ je o prvoj neformalnoj videokonferenciji ministara okoliša EU-a pod njemačkim predsjedanjem Vijećem Europske unije. Glavne teme razgovora su bile zeleni oporavak, digitalizacija i okoliš te europska klimatska politika.
Vezano za raspravu o doprinosu okolišnih i klimatskih politika u oporavku od pandemije COVID-19, navedeno je kako Europski zeleni plan pruža vodeći okvir za mjere koje su potrebne za održivi gospodarski oporavak i koje istodobno moraju pridonositi cilju klimatske neutralnosti i očuvanju bioraznolikosti. Ministri okoliša EU-a su tom prilikom usvojili
zajednički poziv o zelenom oporavku.
„Pandemija COVID-19 još jednom nas je podsjetila koliko je snažna poveznica između našeg zdravlja i ekosustava. Moramo iskoristiti ovu priliku i usmjeriti se prema održivom razvoju. Stoga je od najveće važnosti da u potpunosti koordiniramo izradu nacionalnih planova za oporavak. Politike zaštite okoliša i klime trebaju biti integrirane u sve sektore, posebno one koji imaju veliki utjecaj na okoliš“ istaknuo je državni tajnik Šiljeg.
Suočavajući se s ovom krizom na odgovarajući način s gospodarskog, klimatskog i okolišnog aspekta, oporavak je prilika za stvaranje održivije i otpornije Europe. Plan oporavka koji je predložila Europska komisija jamstvo je da nema zaostajanja na putu prema klimatskoj neutralnosti. Europski zeleni plan, kao europska strategija rasta, predstavlja veliku priliku za europsko gospodarstvo i njegovu dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju. Učinkovita politika klimatskog djelovanja i okoliša može potaknuti rast i otvaranje novih radnih mjesta kao i povećanje konkurentnosti poslovnog sektora, uključujući smanjenje ovisnosti o uvozu sirovina.
Na neformalnom sastanku ministara okoliša EU-a razgovaralo se i o digitalizaciji i okolišu te je naglašeno kako su ulaganja u sigurnu, energetski i resursno učinkovitu digitalnu infrastrukturu ključna za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva. Sve veću količinu podataka dostupnih vladama, navodi se, trebalo bi dodatno ojačati s mogućnošću analize velikih podataka i stvaranja djelotvornih znanja koja mogu poduprijeti bolje donošenje odluka i poboljšati provedbu i primjenu relevantnih politika.
Drugi dan videkonferencije, ministri su raspravili do danjim koracima potrebnim u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti do 2050 u smislu povećanja EU ciljeva 2030. i EU podrške globalnoj klimatskoj ambiciji, pri čemu je istaknuta potreba postizanja dogovora u odnosu na Europski propis o klimi na Vijeću ministara okoliša u listopadu ove godine.
Stranica
