Na današnji se datum obilježava Svjetski dan pčela. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2017. godine donijela Odluku o obilježavanju Svjetskog dana pčela 20. svibnja s ciljem da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na smanjenje broja pčela u svijetu.
Predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju. Cilj je obljetnice ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, koje bi značajno pridonijele rješavanju problema povezanih s globalnom opskrbom hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju.
Pritom su od najveće važnosti divlji oprašivači, raznolika skupina životinja, od kojih su najznačajnije pčele, muhe pršilice i leptiri. U Europi je poznato više od 2000 vrsta pčela, a posebno veliku raznolikost nalazimo na Mediteranu, dok na planinskim staništima obitava najveći broj endemskih vrsta pčela. Važno je napomenuti da pčele medarice, vrste koje je udomaćio čovjek, iako doprinose oprašivanju, ne mogu zamijeniti ulogu koju u oprašivanju imaju divlji oprašivači.
U Europskoj uniji oprašivači su neophodni za opstanak 84 % poljoprivrednih vrsta, a 76 % proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca. Samo po pitanju poljoprivredne proizvodnje doprinos oprašivača je procijenjen na 15 milijardi eura godišnje. Prema procjeni Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosistema (IPBES), izrađene u sklopu opsežne analize stanja oprašivača , oprašivači ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego i obavljaju ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. Ta je analiza ukazala da su raznolikost i brojnost divljih pčela i ostalih oprašivača u padu u mnogim regijama svijeta, te da su mnoge vrste ugrožene. Ovo je u skladu sa znanstvenim saznanjima o padu u biomasi i raznolikosti mnogih skupina kukaca. Stoga je ključno zaustaviti gubitak bioraznolikosti.
Kao uzroci ugroženosti pčela prepoznate su nestanak i fragmentacija staništa povezani s promjenama u korištenju zemljišta, zatim klimatske promjene i intenzivna poljoprivreda. Rezolucija Europskog parlamenta o EU Inicijativi za oprašivače, usvojena u prosincu prošle godine, skreće pozornost na utjecaj korištenja pesticida na domaće i divlje pčele, posebice neonikotinoida za koje je dokazano štetno djelovanje na pčele. Poticanjem održivih poljoprivrednih praksi, uključujući smanjenje uporabe pesticida i zadržavanje prirodne vegetacije na dijelovima poljoprivrednih površina, kao i sađenjem zavičajne vegetacije na urbanim i drugim antropogenim zelenim površinama, možemo doprinijeti borbi za opstanak pčela, a time i za opstanak nas samih.
Temeljem procjene prema europskom Crvenom popisu pčela, izrađenom 2014. godine, u Hrvatskoj, ovisno o regiji, obitava između 315 i 555 vrsta pčela, od kojih su kao najugroženije procijenjene vrste bumbara i solitarnih pčela.
Foto: Stjepan Kolačko
Stranica
