Park prirode Telašćica, jedna od najljepših i najvećih jadranskih uvala, s akvatorijem od 13 otoka i hridi danas slavi 32. rođendan.
Na današnji je dan 1988. godine površina od 70,5 km
2, od čega 44,55 km
2 zauzima more, proglašena parkom prirode zbog svoje iznimne biljne i životinjske raznolikosti, geoloških i geomorfoloških fenomena te zanimljivog arheološkog nasljeđa.
Kopneni dio parka je diferencirano krško područje s bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice najvećim se dijelom sastoji od pjeskovitog dna prošaranog kamenim oazama i livadama morske cvjetnice: posidonije (
Posidonia oceanica) i čvoraste morske rese (
Cymodocea nodosa) te nešto manje patuljaste sviline (
Zostera nolti). Flora Parka obiluje endemičnim biljkama. Među njima se ističe podvrsta dubrovačke zečine- dugootočka zečina (
Centaurea ragusina ssp. lungensis) koja raste samo na Dugom otoku i Kornatima te je strogo zaštićena vrsta.
Zbog prisutnosti sivog i eleonorinog sokola, Telašćica je uvrštena i u Ornitološki značajna područja.
Posebnost ovoga Parka svakako su uvale Telašćice, strmac Dugog otoka i jezero Mir. Unutar granica Parka ne postoje stalna naselja, a najbliže naselje je Sali na Dugom otoku.
Cijelo područje Parka prirode dio je Nature 2000, ekološke mreže biološki i krajobrazno značajnih područja Europske unije.
Stranica
