Svjetski dan voda obilježava se i ove godine 22. ožujka. Od kada je na Konferenciji o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Brazilu 1992. godine predloženo njegovo obilježavanje, diljem svijeta se na ovaj dan progovara o temama vezanim uz vode.
Svjesni prisutnosti klimatskih promjena - ekstremnih vremenskih uvjeta, sve češće pojave poplava i suša, topljenja ledenjaka i sl. za temu ovogodišnjeg obilježavanja svjetskog dana voda izabran je moto „Vode i klimatske promjene“.
Hrvatska, kao i ostatak svijeta, pod velikim je utjecajem klimatskih promjena te već sada izdvajamo značajna financijska sredstva za sanaciju posljedica. Stoga je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kao tijelo nadležno za klimatsku politiku pokrenulo izradu prve nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Strategija, koja je upućena u Hrvatski sabor, sadrži rezultate klimatskog modeliranja i očekivane promjene klime za Hrvatsku do 2040. i 2070. godine. Dokument donosi i analizu sektora koji su prema sadašnjim spoznajama najviše izloženi i ranjivi klimatskim promjenama te su definirane mjere. Sukladno navedenom, očekuje se porast temperature zraka od 1,3 i 1,5 °C do 2040., odnosno od 2,2 – 2,5 °C do 2070. godine što će posljedično utjecati na sve druge parametre, uključujući i na i intenzitet oborina i porast razine mora.
Kako bi odgovorila na ove i brojne druge izazove, Europska komisija je 11. prosinca 2019. godine predstavila Europski zeleni plan kojim se predlaže nova strategija rasta s ciljem preobrazbe Europske unije u društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Kao što je najavljeno u okviru Europskog zelenog plana, vode će se adresirati u Akcijskom planu postizanja nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, čije donošenje se predviđa 2021. godini te se naglasak stavlja na obnavljanje prirodnih funkcija površinskih voda, što je važno radi očuvanja i obnove bioraznolikosti u jezerima, rijekama, močvarama i estuarijima te za sprječavanje i ograničavanje šteta nastalih od poplava.
U takvom je kontekstu započelo i prvo predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije te je na sastanku Vijeća ministara zaštite okoliša EU, održanom 5. ožujka 2020., Hrvatsko predsjedništvo potaknulo raspravu o dijelu pitanja iz lepeze Europskog zelenog plana. Između ostaloga, ministri su razmijenili mišljenja i o evaluaciji vodnoga zakonodavstva.
Naime, Europska komisija je u prosincu 2019. godine objavila rezultate provjere prikladnosti Okvirne direktive o vodama i njenih „direktiva kćeri“ kojom su se direktive pokazale uglavnom prikladne svrsi. Konkretno, rezultati su pokazali kako je Okvirna direktivu o vodama usporila pogoršanje stanja voda i smanjila kemijsko onečišćenje.
Također ocijenjeno je kako je Okvirna direktiva o vodi dovoljno fleksibilna da udovolji novim izazovima kao što su klimatske promjene, nedostatak vode i pojava novih onečišćujućih tvari kao što su mikroplastika i lijekovi za što je neophodna bolja integracija vodne politike u politike drugih sektora te je nužno definirati dodatne izvore financiranja za provedbu planiranih mjera.
Hrvatska uspostavlja zakonodavni i strateški okvir što je preduvjet za koordinirano djelovanja na rastuće klimatske promjene, te je s tim u vezi krajem 2019. donesen Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Ministarstvo koordinira izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. U tijeku je izrada i „nultog scenarija“ za emisije da se vidi kako Hrvatska može postići klimatsku neutralnost u 2050. godini.
Sve su ovo važni dijelovi velike slagalice koja će Hrvatskoj, Europi i svijetu donijeti konkretan doprinos u borbi protiv klimatskih promjena i neželjenih posljedica na vode, kako bi ih doista očuvali za buduće generacije. Pri tome je važno znati da je i najmanji doprinos svakoga od nas itekako bitan.
Stranica
