Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u RH obilježen je prigodnom šetnjom u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Veleposlanstva Kanade. Tom su prilikom ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić, kanadski veleposlanik Nj.E. Daniel Maksymiuk i članovi diplomatskog zbora obišli dio Premužićeve staze.
S ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o bioraznolikosti, Ujedinjeni narodi posljednjih 26 godina obilježavaju 22. svibnja kao “Međunarodni dan bioraznolikosti”. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana bioraznolikosti je “Naša bioraznolikost, naša hrana, naše zdravlje”.
Bioraznolikost je ključna za sigurnost hrane i izravno doprinosi održivom razvoju što je od velike važnosti za dobru kvalitetu života, a Globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava (IPBES izvješće, svibanj 2019.) pokazuje da način života kakav danas poznajemo nije dugoročno održiv. Gubitak raznolikosti, uključujući i genetsku raznolikost, predstavlja ozbiljni rizik globalnoj sigurnosti hrane smanjujući otpornost poljoprivrednih sustava na štetnike, patogene i klimatske promjene. Veliku prijetnju sigurnosti hrane predstavlja i održivost oprašivanja koje je jedan od ključnih procesa u prirodi i neophodan za proizvodnju hrane. U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio u divljini. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta. Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Tradicionalni prehrambeni sustavi, koji uključuju ekstenzivnu poljoprivredu s održivim korištenjem pesticida i gnojiva, pružaju pozitivnu sinergiju između zdravlja ljudi i ekosustava i imaju pozitivni učinak na bioraznolikost.
Priroda i ekosustavi u dobrom stanju temelj su osiguravanja usluga ekosustava neophodnih za dobru kvalitetu života ljudi i ekonomski razvoj, za što je pak potrebna promjena u individualnom i kolektivnom ponašanju i navikama, na svim razinama.
Stranica |
Priroda
