"Tijekom 2018. godine doneseno je niz zakona u području energetike, a izuzetno puno radilo se na izgradnji energetske infrastrukture."
O stanje u području energetike u 2018. godini i o planiranim aktivnostima u ovoj godini, u utorak 15. siječnja 2018. godine, govorio je ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić.
„Početak godine dobar je razlog za rekapitulaciju svega što se dogodilo u ovom sektoru“, rekao je i podsjetio kako je od kada je preuzeo funkciju ministra zaštite okoliša i energetike doneseno niz zakona, među ostalim i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. „Republika Hrvatska tek dio svojih potrebe za energentima namiruje iz vlastite proizvodnje. Upravo zato nova istraživanja, s kojima smo započeli, čine šansu da se naši proizvodni potencijali zanove“ rekao je.
Spomenuo je kako je u prošloj godini donesen i Zakon o tržištu plina čime je plinsko tržište liberazirano te je istovremeno osigurano da cijena plina za najosjetljiviju skupinu kućanstava do kraja ogrijevne sezone ostane na istoj razini.
Nadalje, donesene su izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije. „Republika Hrvatska ima izuzetno veliki potencijal za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije i taj potencijal do sada nije iskorišten. Novim zakonom ćemo osigurati da se proizvodnja odvija kroz manje administrativno opterećenje što će zasigurno dovesti do toga da se proizvodnja iz OIE poveća.“
Uz to, Ćorić je podsjetio i na druge zakone koji su doneseni u području energetike te je dodao kako se posljednjih godinu i pol dana izuzetno puno radilo na izgradnji energetske infrastrukture.
„Jedan od značajnijih projekata kako za Vladu tako i za mene je projekt LNG terminala na otoku Krku koji ima geopolitičku i stratešku dimenziju. To je to prepoznala i Europska unija koja je za njegovu realizaciju dodijelila 101,4 milijuna eura. Investicije u infrastrukturu i nove dobavne pravce ključne su za osiguranje sigurnosti opskrbe. Realizacijom LNG terminala omogućit će se postupno jačanje energetske zajednice diversifikacijom izvora energije i prometnih pravaca“.
„Od početka realizacije ovaj projekt nema alternativu te će biti dominantno hrvatsko vlasništvo“ kazao je i naglasio kako će Hrvatska ići u realizaciju ovoga projekta neovisno o interesu druge/treće strane.
Govoreći o Industriji nafte INA-i , Ćorić je još jednom ponovio kako je cilj ove Vlade INA kao uspješna i profitabilna kompanija sa vertikalnom integriranošću koja je nužna. „Za Vladu uspješna i efikasna INA nema alternativu. Vlada nije odustala od otkupa dionica.„
Osvrnuo se i na stanje u Rafineriji nafte u Sisku. „Sudbina i budućnost tamošnjih radnika neće biti dovedena u pitanje. Transformacijski proces nije nešto što se odvija od danas do sutra. Uz to, poslovni plan INA-e afirmira ostanak 40 %- 50 % radnika na području Siska a kompanija će provesti, uvjeren sam, program koji će obuhvatiti preostale.“
Na koncu se osvrnuo i na izmjene i dopune Zakona o privatizaciji INA-e. „Zakon nije u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Upravo zato, izmjenama i dopunama zakona želimo osigurati obranu hrvatskih interesa“ zaključio je Ćorić.
Priopćenja za javnost |
Energetika
