Konferencija "Parkovi Hrvatske i turizam" koja je imala za cilj potaknuti dijalog na temu zelenog turizmu te odgovoriti na pitanje kako sačuvati jedinstvenu prirodu 19 hrvatskih parkova, a istovremeno iskoristiti ih za održiv turizam, održana je danas u Muzeju suvremene umjetnosti.
Nacionalni parkovi i parkovi prirode naše su najveće bogatstvo, rekao je u ime organizatora glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić te dodao kako je bez sumnje biološka i krajobrazna raznolikost temelj turističke atraktivnosti Hrvatske i komparativna prednost na globalnom tržištu.
S time se složio direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš koji je naglasio kako je potrebno u što kraćem vremenskom roku pronaći način i poduzeti mjere da se parkovi Hrvatske približe što većem broju ljudi, ali da se pritom očuva okoliš. Ključ je pametno i održivo upravljanje, naglasio je Ponoš.
U proteklih šest godina 11 parkova prirode i osam nacionalnih parkova Hrvatske posjetilo je oko 17,4 milijuna turista, od čega samo prošle godine oko 4 milijuna turista
Svake godine raste broj posjetitelja u našim nacionalnim i parkovima prirode, rekao je ministar Ćorić, naglasivši kako je cilj brojnim i raznolikim projektima osvijestiti mogućnost posjećivanja parkova koji nemaju toliku veliku posjećenost, a i produžiti turističku sezonu.
Kako bi se realizirali zacrtani ciljevi, pokrenuti su razni projekti s ciljem izgradnje posjetiteljske infrastrukture, kreiranja brendova parkova, signalizacije, ali i edukacije zaposlenika kako bi se upoznali sa strukturom i potrebama posjetitelja i naučili upravljati turizmom, naglasio je pomoćnik ministra za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer.
Ugovoreno je 18 projekata s ukupnom vrijednošću od 686,8 milijuna kuna, još dva projekta su u planu, a radi se o planovima upravljanja zaštićenim područjima i posjetiteljima s naglašenom edukativnom funkcijom. Najveći projekti su oni u Park prirode Papuk "Geo-info centar Voćin" od 77,2 milijuna kuna gdje će se, između ostalog, izgraditi posjetiteljski centar, te onaj adrenalinski u PP Velebit od 62,6 milijuna kuna gdje će biti obnovljen razrušeni motel i postavljena rasvjeta kao i dva projekta u NP Krki koji svaki vrijedi više od 84 milijuna kuna.
Jedini hrvatski parkovi koji su ostali bez infrastrukturnih projekata su NP Sjeverni Velebit i Plitvička jezera koji je već dobro iskoristio fondove pa je njegova infrastrukturna osnova već izgrađena. Ipak, na Plitvicama će također doći do nekih inovacija poput zatvaranja ulaza nakon popunjenja kapaciteta i jednosmjernog kretanja po stazama tijekom srpnja i kolovoza. Osim toga, u planu je uvesti i internetsku kupnju karata kako bi se bolje upravljalo brojem posjetitelja i očuvao okoliš, rekao je Kreitmeyer.
Inače, Hrvatska je jedna od europskih zemalja s najvećom biološkom raznolikošću. Zaštićena područja prirode zauzimaju gotovo 8,55 % ukupne površine Hrvatske (12,22% i 1,94% teritorijalnog mora), dok ekološka mreža EU Natura 2000 obuhvaća 36,73% kopna i 15,42 teriotrijalnog mora, što je otprilike dvostruko više od EU prosjeka.