Predsjednik Uprave Vetropack Straža Tihomir Premužak poveo ih je u obilazak pogona i iznio im podatke o tvornici u kojoj se godišnje proizvede oko 260.000 tona stakla, od čega se preko 75 posto plasira u izvoz. Uz primarne sirovine u proizvodnji staklene ambalaže koristi se i prerađeni stakleni krš, čime se znatno smanjuje potrošnja prirodnih sirovina i energenata, emisija otpadnih plinova te, ništa manje važno, odlaganje starog stakla na komunalne deponije.
Tvornica u svojem pogonu za reciklažu može preraditi svo staro staklo koje je isporučila na hrvatsko tržište te ga ponovo upotrijebiti kao vrijednu sirovinu za proizvodnju novih boca i staklenki.
„Ovo je primjer kako u praksi funkcionira kružno gospodarstvo na čijim načelima počiva i naš Plan gospodarenja otpadom. Od 1 tone otpadnog stakla dobit će se ista količina nove staklene ambalaže. Umjesto da korištene boce, staklenke i ostala staklena ambalaža završe u miješanom komunalnom otpadu i na odlagalištu, cilj je njihovo odvojeno prikupljanje i recikliranje. Time ne samo da čuvamo okoliš, nego i osiguravamo sirovinu za tvornice poput ove, omogućujemo razvoj industrije i otvaranje novih radnih mjesta. Povećanjem odvojenog prikupljanja otpada, povećat će se i količine otpadnog stakla koje će stizati u ove pogone čime će se smanjiti uvoz te će Vetropack biti još konkurentniji“ – rekao je ministar Dobrović.
Ministar je dodao kako nije zadovoljan količinom stakla koja se reciklira u Hrvatskoj te je naglasio kako je u proceduri donošenje Uredbe o komunalnom otpadu kojom bi se uvela naknada za odlaganje, a čime bi se destimuliralo neodgovorno ponašanje s otpadom i potaknulo odvojeno prikupljanje i rast stopa recikliranja.
Tihomir Premužak, predsjednik uprave Vetropack Straže, istaknuo je kako mu je drago što je ministar posjetio tvornicu i vidio proces proizvodnje, a posebno postrojenje za preradu starog stakla koje je pušteno u pogon još 1999 godine.
„Instalirani kapacitet i tehnički nivo opreme naše reciklaže omogućuju prihvat i obradu svog staklenog ambalažnog otpada nastalog u RH. Dapače, i te su nam količine premale, pa ćemo dio staklenog krša uvijek morati uvoziti. Pozdravljamo svaki zakon, svaki pravilnik koji povećava stopu recikliranja sa sadašnjih skromnih 50% ka ciljanim stopama kakve postižu zemlje u koje se moramo ugledati, a kao što su Švicarska, Njemačka, skandinavske zemlje, susjedna Slovenija i druge“ – rekao je Premužak.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec pozdravio je donošenje novog Plana gospodarenja otpadom naglasivši kako povećanje udjela recikliranja znači poslove i radna mjesta.
„Osim što će naš zagorski okoliš održati čistim, novi koncept koristit će i brojnim obrtnicima i poduzetnicima. Ne bacajte ako možemo reciklirati, sačuvajmo prirodne ljepote Hrvatskog zagorja“ – istaknuo je Ranogajec.