„Potpisivanje Pariškog sporazuma prekretnica je u borbi protiv globalnog zatopljenja. Posljedice zagrijavanja planeta osjećamo svi. Posljednjih godina svjedočimo velikim poplavama, sušama i čestim ekstremnim vremenskim prilikama. Pariškim sporazumom želi se potaknuti sve na snažno smanjenje emisija stakleničkih plinova, a ujedno je moguce potaknuti novi investicijski ciklus koji će se temeljiti na zelenim tehnologijama. EU se obvezala do 2030. smanjiti emisije CO2 za 40% u odnosu na 1990. Kako bi se taj cilj ostvario potrebno je razvijati niskougljično gospodarstvo. To je i jedan od prioriteta Hrvatske te moramo nastaviti s razvijanjem okolišnih i energetskih strategija koje će u prvi plan stavljati upotrebu obnovljivih izvora energije“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović povodom potpisivanja Pariškog sporazuma.
Svečanost potpisivanja Pariškog sporazuma održala se na visokoj razini 22. travnja 2016. u New Yorku na kojoj su sudjelovale i sve članice Europske unije. Sporazum je u ime Republike Hrvatske potpisala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Pariški sporazum je veliki korak prema boljoj provedbi zajedničkih mjera na svjetskoj razini i ubrzanju globalne transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika, otporno na klimatske promjene. Sporazum obvezuje sve države da dostave i primjenjuju svoje nacionalno određene doprinose, pri čemu razvijene države u naporima smanjenja emisija stakleničkih plinova nastavljaju imati vodeću ulogu.
Pariškim sporazumom Hrvatska se obvezuje provoditi mjere u okviru EU obveza. S obzirom na to da EU svoje obveze planira provoditi zajednički, Europska komisija predložila je da sve države članice emisije CO2 do 2030. zajedno smanje za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. Unutar EU, svaka država imat će svoje specifične obaveze i ciljeve.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u suradnji s brojnim znanstveno istraživačkim institucijama izrađuje Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., temeljni dokument kojim se obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova prenose u određene sektorske politike te se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvoj prema društvu s niskim emisijama stakleničkih plinova.
Strategija je potpuno u skladu s Pariškim sporazumom, jer se izrađuje sukladno obvezama koje će Hrvatska imati prema klimatsko energetskom okviru 2030. godine.