'Znanost i znanstvene spoznaje akumulirane tijekom zadnjih desetljeća govore nam da se naš planet mijenja zbog utjecaja čovjeka. I sami smo svjedoci posljedica, suša, ledoloma, poplava. Prema procjenama UN-ove klimatske agencije 2014. godina je na putu da postane najtoplija od početka mjerenja u svijetu. Danas više nije pitanje treba li djelovati. Borba protiv klimatskih promjena prepoznata je kao globalni, europski i nacionalni prioritet. Stoga ima ključnu ulogu u svim sektorima i politikama' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas na okruglom stolu o klimatskim promjenama.
Okrugli stol pod nazivom 'Prilagodba klimatskim promjenama' održan je danas u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na okruglom stolu govorilo se o mjerama i aktivnostima koje Hrvatska poduzima s ciljem preveniranja i ublažavanja posljedica klimatskih promjena.
Istaknuto je da je Europska unija globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena. Za borbu protiv klimatskih promjena Europska unija izdvaja 180 milijardi eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju. To je 20% proračuna EU-a. Nedavno su predstavljeni i novi ambiciozni ciljevi Europske unije koje je podržala i Hrvatska. To su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine, te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije za 27% i energetske uštede od 27% do 2030. godine.
Energetska učinkovitost prepoznata je kao najisplativiji i najučinkovitiji način postizanja ciljeva borbe protiv klimatskih promjena i održivog razvoja.
Energetska učinkovitost ima značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a istovremeno se kroz projekte energetske učinkovitosti omogućuje otvaranje zelenih radnih mjesta, poticanje inovativnost i podizanje konkurentnost.
Hrvatska Vlada prepoznala je značaj energetske učinkovitosti te su od 2012. pokrenuti projekti ukupne vrijednosti 1,9 milijardi kuna.
Posebno važni pritom su projekti energetske obnove u zgradarstvu jer zgrade troše 40% ukupne količine energije. Pokrenuti su programi energetske obnove javnih zgrada, obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Samo ove godine preko 6.000 obiteljskih kuća i 774 višestambene zgrade obuhvaćene su projektima energetske obnove. Sljedeće godine bit će otvoren i program obnove komercijalnih građevina.
Realizacijom tih projekata smanjuju se emisije stakleničkih plinova i štedi se energija. Građanima to znači smanjenje troškova i ugodniji prostor u kojemu borave, a za gospodarstvo to znači očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.
Energetska učinkovitost provodi se i u prometu jer iz njega dolazi 25% emisija stakleničkih plinova. Među 7 mjera za čistiji transport su i uvođenje nižih trošarina za ekološka vozila, sufinanciranje zelenog javnog transporta te kupnje električnih i hibridnih vozila. To za rezultat ima smanjenje troškova za građane, smanjenje emisija stakleničkih plinova i čistiji zrak.
'Sve te mjere nastavit ćemo i dalje, uvodeći i nove. Sljedeće godine bit će donesena i Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. kojom će po sektorima biti određene dugoročne mjere i ciljevi za prelazak na niskougljično gospodarstvo. Posljedice klimatskih promjena utječu na sve. I svi smo pozvani odgovoriti na njih, i znanstvena zajednica, i politika i građani' – istaknuo je ministar Zmajlović.