'Jasna politička volja da se stvari promjene, dosljednost u provođenju zakona i postavljanje pitanja gospodarenja otpadom na vrh prioriteta ove Vlade ključni su za tektonske promjene kojima svjedočimo. Koliko je učinjeno najbolje pokazuje podatak da se u ove 2,5 godine u projekte koji su izravno u službi razdvajanja otpada investira 471 milijuna kuna. To je dvostruko više nego 8 godina prije, u dva mandata prethodnih vlada.' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović koji je danas sudjelovao na konferenciji Poslovnog dnevnika 'Croatia Waste Expo - Gospodarenje otpadom II'.
Ministar Zmajlović je naglasio, govoreći o statusu u sustavu gospodarenja otpadom godinu dana od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, da se u posljednjih godinu dana na mnogim poljima dogodilo više nego desetljeće ranije.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. godine definirani su ciljevi, obaveze svih dionika sustava i rokovi. Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u RH. Osim smanjenja odlaganja otpada na odlagalištima, krajnji cilj jest osigurati minimalno 50% odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine.
Obaveza gradova i općina, sukladno Zakonu, bila je pokretanje razvrstavanja otpada od 24. srpnja 2014. godine. Pokrenuti su projekti izgradnje reciklažnih dvorišta, uređenja zelenih otoka, nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i ostale komunalne opreme i vozila.
U proteklih 2,5 godine riječ je o projektima ukupne vrijednosti 471 milijuna kuna, za čije je sufinanciranje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 255 milijuna kuna.
Samo u zadnjih godinu dana nabavljeno je ukupno 331.904 kanti za različite vrste otpada. Među ostalim, preko 100.000 kanti za odvojeno prikupljanje papira, gotovo 45.000 kanti za PET, oko 17.000 za staklo i preko 36.000 za biootpad.
Nabavljeno je i 21.149 kontejnera za različite vrste otpada. Postavljeno je ili je u postupku postavljanja 18.166 zelenih otoka.
Uz 101 postojeće reciklažno dvorište, njih 108 je u izgradnji, a još 481 planirano te ćemo doći na ukupno 690 reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj što je čak i nešto više od procijenjenog potrebnog broja od 600 reciklažnih dvorišta. U funkciju razvrstavanja otpada stavljeno je i 20.159 kompostera te 256 vozila i radnih strojeva.
'Gotovo 80% građana koji žive u 396 gradova i općina trenutno ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada. To je veliki skok u odnosu na 2012. kada je to imalo samo njih 45%. Svi ovi podaci govore nam i da uvjerenje da ćemo dostići zacrtani cilj od 50% odvojeno prikupljenog otpada do 2020. nije neutemeljeni optimizam, nego realno dostižan cilj.' – istaknuo je ministar Zmajlović.
Uz pokretanje odvojenog prikupljanja otpada, veliki pomaci ostvaruju se i na druga dva ključna stupa uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – sanaciji odlagališta i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. U Hrvatskoj će biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. Njihova ukupna vrijednost je 4,8 milijardi kuna, a za to će se osigurati 90% sufinanciranja sredstvima iz EU fondova do 70% i ostataka do 90% iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Do kraja 2014. s probnim radom krenut će dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, koji će pokriti potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije. U sljedećih šest mjeseci predaje se dokumentacija za sufinanciranje sredstvima EU fondova za sljedećih šest centara za gospodarenje otpadom, a za pet preostalih centara pripremaju se dokumenti potrebni za prijavu za EU sufinanciranje.