U okviru talijanskog predsjedavanja EU, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović sudjeluje danas u Milanu na neformalnom sastanku Vijeća ministara za energetiku i okoliš Europske unije.
Ovo je drugi ministarski sastanak u Milanu na kojem Italija ministrima zaduženim za pitanja zaštite okoliša i klimatske promjene na sastancima pridružuje ministre drugih resora kako bi se razgovaralo o politikama okoliša koje utječu i na njih te zajednički promišljalo o mogućnostima koje se im se u oba resora otvaraju.
Na prvom takvom sastanku koji je u srpnju održan u Milanu ministri okoliša i ministra rada razgovarali su o mogućnostima unaprjeđenja zelenog gospodarstva u Europskoj uniji, odnosno, kako što bolje povezati i ojačati zeleni rast i nove mogućnosti zapošljavanja.
'Politike zaštite okoliša, prirode, energetske učinkovitosti i ublažavanja klimatskih promjena po samoj svojoj biti nadilaze gotovo sve resore i utječu na gotovo sve resore. Njihovu važnost za dugoročni održivi razvoj i potencijal koji nose za zeleno gospodarstvo prepoznaje i Europska Unija. Sam podatak da je čak 20% proračuna Europske unije u sljedećem 7-godišnjem razdoblju izdvojeno za borbu s klimatskim promjenama, pokazuje koliko se puno očekuje. Riječ je o 180 milijardi eura, što je 3 puta veći iznos nego u prethodnom proračunskom razdoblju. Upravo klimatske promjene kojima svi svjedočimo na najbolji način pokazuju kako je briga o okolišu zajednički zadatak svih koji ne prestaje na granici jedne države pa ni na granicama EU.' – ističe ministar Zmajlović uz najavu sastanka u Milanu.
Ministri zaduženi za pitanja okoliša ovaj će puta održati zajedničku sjednicu s ministrima energetike, s ciljem osvrta na međusobnu povezanost klimatske i energetske politike u kontekstu EU klimatsko-energetskog paketa do 2030. godine.
Ključna tema neformalnog sastanka Vijeća ministara za energetiku i okoliš EU-a je rasprava o energetskoj učinkovitosti te klimatskim i energetskim politikama u Okviru za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje od 2020. do 2030. godine s ciljem postizanja konsenzusa država članica EU-a prije predstojećeg listopadskog sastanka Europskog vijeća.
Okvirom za klimatsku i energetsku politiku Europska komisija predlaže, između ostalog, da se u EU do 2030. godine emisije stakleničkih plinova smanje za 40% ispod razine iz bazne 1990. godine te da udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije dosegne najmanje 27%. Također, predlaže i novi ambiciozni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno, energetskih ušteda od 30% do 2030. godine. Podsjećamo da su trenutni ciljevi do 2020. godine smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na razinu iz 1990. godine, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije od 20% i smanjenje neposredne potrošnje energije za 20%.
Na neformalnom sastanku će se iznijeti informacije o trenutnom stanju i napretku prema usvajanju Okvira za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine. Integrirani politički okvir za razdoblje do 2030. je potreban radi osiguravanja pravne sigurnosti i perspektive za ulagače te koordinirani pristup između država članica za ostvarivanje napretka vezano uz prijelaz na niskougljično gospodarstvo.
Time bi se pružila dugoročna perspektiva za ulaganja, ostvario održiv, sigurniji i konkurentniji energetski sustav EU-a, osigurala troškovno povoljnija energija za sve potrošače, povećala sigurnost energetske opskrbe opskrbljivača u EU, smanjila ovisnost o uvozu energije te stvorile nove mogućnosti za rast i zapošljavanje uz smanjenje stakleničkih plinova.