'Zahvaljujem u ime Ministarstva na zahvalnici koju smo dobili za doprinos i pomoć u obrani poplavom ugroženih područja Slavonije. No bez staloženosti i hrabrosti stanovnika Gunje, Rajeva Sela, Račinovaca, Đurića i Posavskih Podgajaca da u teškim životnim trenucima slušaju upute o odvajanju otpada, teško da bi uspjeli realizirati jednu od najsloženijih operacija čišćenja okoliša u Hrvatskoj. Hvala svima koji su pokazali veliku nesebičnost u pomaganju ugroženim građanima onda kada je to bilo najpotrebnije' – rekao je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove Tonči Restović koji je u ime Ministarstva primio zahvalnicu Državne uprave za zaštitu i spašavanje za doprinos i pomoć u obrani poplavom ugroženih područja Vukovarsko-srijemske županije.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) jednom godišnje dodjeljuje priznanja za 'Naročiti pothvat u zaštiti i spašavanju na području Republike Hrvatske', a ove godine zahvalnicu je primilo i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zbog uspješnog provođenja Plana sanacije poplavljenih područja kojim je omogućena brža normalizacija života u stradalim slavonskim mjestima. Poplave koje su proljetos uzrokovale velike štete u Vukovarsko-srijemskoj županiji ostavile su goleme količine otpada koje je trebalo ukloniti da bi se što prije stvorili preduvjeti za povratak građana u domove.
Na inicijativu ministra Mihaela Zmajlovića, Stožer za sanaciju i obnovu je 26. svibnja donio Plan sanacije poplavljenih područja koji se provodio od 3. lipnja do 1. rujna. Do 15. srpnja službe su uklonile više od 90% otpada. Do početka rujna, do kada je trajalo provođenje plana sanacije, prikupljeno je više od 73.000 m3 otpada koji bi u potpunosti ispunio prostor obujma nogometnog igrališta puta deset metara u visinu. Troškovi provedbe Plana sanacije iznosili su 20,3 milijuna kuna, koje je osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U provedbi Plana je sudjelovalo stotinjak ljudi, uključujući službenike Ministarstva i Fonda te lokalna komunalna poduzeća i ovlaštene tvrtke angažirane od strane Fonda. 'Na vrhuncu akcije na terenu je bilo 59 teških kamiona, 28 utovarnih strojeva i 3 mobilne drobilice. Lokalne komunalne tvrtke nisu raspolagale tom mehanizacijom te su Ministarstvo i Fond u rekordnom roku organizirali osiguravanja potrebne mehanizacije, organizaciju posla a naših dvadesetak zaposlenika svoje urede u Zagrebu na gotovo dva mjeseca zamijenili su terenom na poplavljenim područjima' – ističe Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je sudjelovao u izradi i provedbi Plana sanacije otpada.
Kamioni su otpad prevozili na jedno od četiriju privremeno uspostavljenih reciklažnih dvorišta u Vrbanji, Drenovcima, Gunji i Rajevom Selu. Nakon odvajanja električnog i elektroničkog otpada – primarno oštećenih kućanskih aparata i manjih uređaja, krupnog otpada i metala, koji su preuzimale ovlaštene tvrtke, ostatak otpada se usitnjavao i prevozio do odlagališta u Županji. Fond je zbog hitnosti situacije preuzeo gradnju kazeta na županjskom odlagalištu koje sufinancira sa sedam milijuna kuna. Uz to, Fond je osigurao i dva milijuna kuna za sanaciju odlagališta otpada u Gunji koju financira u 100% obujmu.
Sa 1. rujnom završio je jedan od najopsežnijih projekata zaštite okoliša i odvoza otpada u Hrvatskoj koji je dokazao da i u teškim situacijama katastrofe građani mogu računati na brzu i efikasnu pomoć.