Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima
Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (u daljnjem tekstu: Stockholmska konvencija) usvojena je 2001., a stupila je na snagu 2004. godine Postojane organske onečišćujuće tvari, eng. Persistent Organic Pollutants (u daljnjem tekstu: POPs) obuhvaćaju veliki broj toksičnih organskih spojeva koji su u različitom stupnju otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku degradaciju te posjeduju sljedeća svojstva: toksičnost, postojanost (otpornost na kemijsku, fotokemijsku i biološku razgradnju), sposobnost nakupljanja u živim organizmima (bioakumuliranje, najčešće u masnom tkivu), sklonost prijenosu na velike udaljenosti (zbog svojstva djelomične hlapljivosti nalaze se u parnoj fazi ili se apsorbiraju na čestice u atmosferi) i štetno djelovanje na okoliš i ljudsko zdravlje.
POPs-ovi ispušteni u atmosferu prenose se na velike udaljenosti te se mogu taložiti na bilo kojem mjestu na svijetu, ne mogu se ukloniti, intenzivno se nakupljaju u prehrambenom lancu i kao takvi imaju štetan utjecaj na sve sastavnice okoliša.
Na temelju mnogobrojnih istraživanja, došlo se do znanstvenih spoznaja kako je njihova uporaba u poljoprivredi, veterinarstvu, šumarstvu i industriji kao i ispuštanje ovih tvari u atmosferu, vode i tlo štetna po zdravlje ljudi, naročito u zemljama u razvoju te posebice na žene i preko njih na buduće generacije.
Stockholmska konvencija jedan je od međunarodnih ugovora čije su se odredbe prvobitno odnosile na skupinu od 12 postojanih organskih onečišćujućih tvari, ponekad popularno nazvanih „Dvanaest prljavih“ koji su na temelju njihovog štetnog utjecaja na okoliš svrstani u tri glavne skupine:
Stockholmska konvencija je usmjerena na smanjenje i gdje je prikladno sprječavanje ispuštanja postojanih organskih spojeva u okoliš, a danas popis Stockholmske konvencije broji 35 tvari ili skupina tvari (Tablica 1.) zajedno s uvjetima i zahtjevima koje svaka stranka Stockholmske konvencije treba ispuniti u cilju ukidanja proizvodnje, uporabe, uvoza i izvoza POPs-ova na globalnoj razini.
Republika Hrvatska potpisala je Stockholmsku konvenciju u svibnju 2001., dok je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 30. studenoga 2006. donio odluku o proglašenju Zakona o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 11/06). Stockholmska konvencija je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 30. travnja 2007. („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 2/07).
Sukladno obvezama iz članka 7. Stockholmske konvencije, Republika Hrvatska izradila je prvi Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije (u daljnjem tekstu: NIP) koji je prihvaćen od strane Vlade Republike Hrvatske Odlukom o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Narodne novine“, broj 145/08). Republika Hrvatska dostavila je Prvi NIP Tajništvu Stockholmske konvencije u travnju 2009.
Prihvaćanjem Odluka o izmjenama i dopunama dodataka A, B i C Stockholmske konvencije 2009., 2011. i 2013. na četvrtoj, petoj i šestoj konferenciji stranaka, Stockholmska konvencija je nadopunjena s još 11 novih POPs-ova. Izmjene i dopune Dodataka A, B i C stupile su na snagu u kolovozu 2010. za devet POPs-ova (alfa i beta heksaklorcikloheksan (alfa- i beta-HCH), klordekon, heksabromobifenil, lindan, pentaklorobenzen, perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS) i njezine soli i perfluorooktan sulfonil fluorid (PFOS-F), tetrabromodifenileter i pentabromodifenil eter). Dodatne izmjene i dopune Dodatka A, uz uključivanje tehničkog endosulfana stupile su na snagu u listopadu 2012., sukladno članku 22. stavku 3(c) Stockholmske konvencije. Izmjene i dopune Dodatka A iz 2013., uz uključivanje heksabromociklododekana, za većinu stranaka stupile su na snagu u studenome 2014. Temeljem navedenih usvojenih Odluka stranke Stockholmske konvencije obvezne su izraditi novi revidirani NIP koji uključuje iste.
U lipnju 2013. od strane Fonda za globalni okoliš (GEF) odobren je projekt za financiranje aktivnosti koje su potrebne za izradu revidiranog NIP-a. U srpnju 2014. osnovano je Povjerenstvo za praćenje provedbe projekta „Revizija Nacionalnog provedbenog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima“ te je Ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kao korisnik i glavni nositelj projekta u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) kao provedbenom agencijom i ostalim nadležnim tijelima državne uprave izradilo Drugi NIP. U lipnju 2016. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prihvaćanju Drugog nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima („Narodne novine“, broj 62/16) kojim su između ostaloga predložene i definirane mjere unaprijeđenja vezano uz izvještavanje prema obvezama Stockholmske konvencije. Drugi NIP, kojim su obuhvaćene Odluke donesene na četvrtoj, petoj i šestoj konferenciji stranaka, dostavljen je Tajništvu Konvencije 28. studenog 2016.
Izmjene i dopune Dodataka A i C Stockholmske konvencije iz 2015., kojim su dodani heksaklorobutadien (HCBD), pentaklorofenol i njegove soli i esteri (PCP) u Dodatak A te poliklorirani naftaleni (PCN) u Dodatke A i C, za većinu stranaka pa tako i za Republiku Hrvatsku, stupile su na snagu u prosincu 2016.. Navedene odluke sadržane su u:
Izmjene i dopune Dodataka A i C Stockholmske konvencije iz 2017. za većinu stranaka pa tako i za Republiku Hrvatsku stupile su na snagu u prosincu 2018., a sadržane su u:
Temeljem navedenih usvojenih Odluka stranke Stockholmske konvencije obvezne su izraditi novi revidirani NIP koji uključuje iste. Vlada Republike Hrvatske je na 70. sjednici održanoj 22. srpnja 2021. usvojila Odluku o donošenju Trećeg nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj u daljnjem tekstu: Treći NIP). Treći NIP, uz pripadajuću Odluku, objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva i dostavljen Tajništvu Stockholmske konvencije u rujnu 2021. Odlukom o donošenju Trećeg NIP-a definirano je da Ministarstvo u suradnji s ostalim nadležnim tijelima ima obavezu izvijesti Vladu Republike Hrvatske o provedbi na dvogodišnjoj osnovi.
Do sada je izrađeno pet izvješća od kojih su tri izvješća izrađena na temelju - prvog NIP-a https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_145_3971.html („Narodne novine“, broj 145/08), a četvrto, peto i šesto na temelju Drugog NIP-a https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_62_1566.html („Narodne novine“, broj 62/16) kako slijedi:
U okviru ispunjavanja obaveza Republike Hrvatske prema Stokholmskoj konvenciji, 10. prosinca 2021. u organizaciji Ministarstva te Hrvatske gospodarske komore kao dugogodišnjeg partnera, održana je radionica pod nazivom „Treći Nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj“. Zbog multidisciplinarne problematike pitanja upravljanja i ograničavanja proizvodnje te uporabe, uklanjanja i praćenja POPs-ova u okolišu, sudionici radionice su, osim imenovanih predstavnika državnih tijela nadležnih za praćenje Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije, bili i predstavnici institucija s javnim ovlastima Hrvatske gospodarske komore te predstavnici industrije i gospodarstva. Jedna od glavnih mjera i aktivnosti iz Trećeg NIP-a je podizanje svijesti šire javnosti o POPs-ovima s ciljem smanjenja njihova štetnog djelovanja na zdravlje i okoliš. Radionica je dobila niz pozitivnih komentara sudionika, a organizatori su zaključili kako je i dalje važno nastaviti međuresornu suradnju kao i suradnju s predstavnicima industrije i gospodarstva te znanstveno-istraživačkim institucijama jer je njihovo aktivno sudjelovanje i razmjena znanja i iskustva neophodna u cilju zaštite zdravlja ljudi i okoliša od POPs-ova.
U organizaciji Ministarstva i Hrvatske gospodarske komore 8. studenoga 2023. održana je radionica „Jačanje suradnje između znanosti, gospodarstva i kreatora politika te podizanje svijesti javnosti o štetnosti POPS-ova“.
Izmjene i dopune Dodataka A i B Stockholmske konvencije iz 2019. za većinu stranaka pa tako i za Republiku Hrvatsku su stupile na snagu u prosincu 2020., a sadržane su u:
Izmjena i dopuna Dodatka A Stockholmske konvencije iz 2022. za većinu stranaka pa tako i za Republiku Hrvatsku stupila je na snagu u studenom 2023., a sadržana je u:
Na jedanaestom sastanku Konferencije Stranaka Stockholmske konvencije, održanom u Ženevi od 1. do 12. svibnja 2023. usvojene su sljedeće odluke:
Temeljem članka 15. Stokholmske konvencije nadležna kontakt točka; Ministarstvo je u rujnu 2014. dostavilo Tajništvu Stokholmske konvencije redovno treće elektroničko Izvješće o provedbi obveza propisanih Stokholmskom konvencijom. Četvrto elektroničko Izvješće o provedbi obveza propisanih Stokholmskom konvencijom, dostavljeno je Tajništvu u listopadu 2018., a peto u kolovozu 2022.
Republika Hrvatska od prosinca 2007. je stranka Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (u daljnjem tekstu: Protokol o POPs-ovima) uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (LRTAP Konvencija). Jedan od osnovnih ciljeva Protokola o POPs-ovima je nadzor te smanjivanje ukupnih godišnjih emisija POPs-ova u odnosu na razine emisija u početnoj godini primjenjivanja obveze (2005.), primjenjujući najbolje raspoložive tehnike za smanjivanje emisija iz postrojenja i postižući propisane granične vrijednosti emisije.
Više tehničkih smjernica potražite na službenoj stranici Baselske konvencije http://www.basel.int/
Za dodatne informacije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima posjetite službenu stranicu Stockholmske konvencije http://www.pops.int/