Unaprjeđenje zakonodavnog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske bila je glavna tema današnjeg sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
Pozdravljajući novoizabrane lokalne čelnike, kao i mnoge koji su potvrdili svoj mandat na nedavno održanim lokalnim izborima, premijer je poručio da su četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom, a to su strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata, doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
Prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, 19. prosinca 2016., radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom s ciljem njezina ravnomjernog regionalnog razvoja.
Kako je sastanak održan prvi put nakon lokalnih izbora, premijer Plenković pozdravio je novu županicu Osječko-baranjske županije Natašu Tramišak, zatim Paška Rakića iz Šibensko-kninske županije, Blaža Pezu iz Dubrovačko-neretvanske županije, Tomislava Golubića iz Koprivničko-križevačke županije, Ivicu Lukanovića iz Primorsko-goranske županije, Ivana Bosančića iz Vukovarsko-srijemske županije i Josipa Bilavera iz Zadarske županije.
Također, zaželio je dobrodošlicu i novoj ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataši Mikuš Žigman kojoj je Hrvatski sabor danas izglasao povjerenje.
Uvodeći u sastanak, premijer Plenković kazao je kako je zajednička politika vlade i županija ravnomjernog regionalnog razvoja polučila odlične rezultate, o čemu govori činjenica da su mnogi župani, gradonačelnici i načelnici obnovili svoje mandate.
Ogromni iskoraci u projektima posebno krojenim prema specifičnostima hrvatskih krajeva
Četiri su stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom: strukturirani dijalog, fiskalna te funkcionalna decentralizacija i realizacija zajedničkih projekata, doveli su do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
Zajedno moramo raditi ono za što smo dobili povjerenje, a to je dobrobit svih naših građana i hrvatskog gospodarstva te ukupni razvoj, poručio je premijer.
Osvrnuo se na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u kojem su dosad napravljeni ogromni iskoraci, najavivši sjednicu Savjeta u četvrtak u Slatini.
I svi ostali projekti tog tipa, poput onoga za Liku, Karlovačku županiju, Dalmatinsku zagoru, Sjever Hrvatske, Banovinu, otoke, urbana središta županija i brdsko-planinska područja, prepoznaju specifične okolnosti u kojima se pojedini krajevi Hrvatske nalaze.
Korištenje distribucijske snage državnog proračuna, sredstva iz europskih i drugih međunarodnih izvora, investicije brojnih javnih poduzeća, uz stvaranje pozitivnog investicijskog ozračja kroz predvidivi porezni i pravni okvir, smanjivanje administrativnih barijera i borbu protiv korupcije, temeljni su elementi koji su preduvjet razvoja, kazao je predsjednik Vlade.
Ubrzano hvatamo korak razvijenosti, uz rekordno visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost
Osvrnuvši se na rezultate razvoja u proteklih 9 godina, podsjetio je da je Hrvatska dosegla 77 % prosjeka razvijenosti EU-a na kraju 2024., u odnosu na 62 % iz 2016. godine, te da ubrzano lovi korak s onim zemljama koje su u EU ušle ranije.
Posebno je istaknuo visoku stopu zaposlenosti, kazavši da je u Hrvatskoj trenutno milijun i 760 tisuća zaposlenih, uz svega 70-ak tisuća nezaposlenih.
To znači da je hrvatsko tržište rada pulsirajuće, a da bismo nadomjestili sve njegove potrebe posegnuli smo i za stranim radnicima, kazao je premijer dodajući da ih je trenutno oko 140 tisuća.
Usto, naglasio je, veći je ekonomski standard građana postignut povećanjem plaća i mirovina, a i dalje ostaje zadaća boriti se protiv inflatornih pritisaka, što je problem koji najviše pogađa one s nižim primanjima.
Govoreći o širem globalnom kontekstu, kazao je da je tema sigurnosti i obrane glavna na dnevnom redu međunarodne zajednice, a ona se reflektirala i u novom dogovoru saveznica u NATO-u o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 % BDP-a do 2035., uz dodatnih 1,5 % za s obranom povezane aktivnosti koje se mogu koristiti i u civilne svrhe.
U tom je kontekstu najavio da će se 31. srpnja u Zagrebu, uoči proslave 30. obljetnice Oluje, održati veliki vojni mimohod, kako bi javnost mogla vidjeti trenutno stanje osposobljenosti Hrvatske vojske i policije te drugih službi.
U pregovorima za novi VFO Hrvatskoj ostaju prioritetne omotnice za koheziju i poljoprivredu
Uz obranu, važan europski kontekst u kojem se održava današnji sastanak, kazao je premijer, je dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.-2034.
Taj će okvir imati nešto drugačiju strukturu od one na koju smo navikli, dodao je, jer se očekuje da on reflektira političke prioritete današnjeg trenutka.
Pritom se osvrnuo na najave carina iz SAD-a, kazavši kako bi bilo besmisleno da dogovor koji je postignut na summitu NATO-a, a za koji se SAD dugo zalagao, o povećanju izdvajanja za obranu, završi trgovinskim ratom. Stoga je važno smiriti tenzije u trgovinskom smislu i postići dogovor na obostranu korist.
Hrvatska će se pozicionirati tako da i u razdoblju 2028. - 2024. bude među zemljama neto primateljima europskih sredstava, najavio je, podsjetivši da je Hrvatska dosad u plusu 16,7 milijardi eura u 12 godina članstva.
Premijer Plenković kazao je da je u pripremi novi Zakon o regionalnom razvoju, kao i novi Zakon o otocima te novi Zakon o gradnji, kako bi se ti segmenti regulirali na još kvalitetniji način.
Taj novi zakonodavni okvir u nastavku sjednice predstavili su ministrica Nataša Mikuš Žigman i ministar Branko Bačić.
Osnovat će se Vijeće za regionalni razvoj
Nakon sastanka predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u izjavi medijima da su reakcije svih županica i župana na predstavljeno unaprjeđenje zakonodavnog okvira za regionalni razvoj pozitivne, najavivši da će se kroz nekoliko dana novi Zakon o regionalnom razvoju naći i u javnom savjetovanju.
Kako se ovaj format sastanaka pokazao itekako korisnim, premijer je kazao da su ga zato u novom zakonu odlučili institucionalizirati kroz osnivanje Vijeća za regionalni razvoj.
Podatak da je od 576 lokalnih jedinica do političke promjene došlo u samo 17 % njih, potvrđuje da je politika stalnog dijaloga, funkcionalne i fiskalne decentralizacije te provedbe projekata imala efekta na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, poručio je premijer Plenković.
Najavio je da će se idući sastanak održati u prosincu, a o mjestu će se naknadno dogovoriti.
Marušić: Župani će pozdraviti predstavljene promjene zakona
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić kazao je kako su se svi župani pozitivno očitovali na predstavljene promjene zakona.
Dodao je kako se navedene promjene odnose na lakše i transparentnije korištenje fondova te lakšu realizaciju svih projekata na koje se ti zakoni odnose.
Župani su pohvaliti suradnju, jer su promjene zakona vrlo često inicirane s terena, poručio je Marušić ocijenivši da su takvi sastanci dokaz partnerskog odnosa Vlade i svih županija.
Nakon krize postupno otpuštamo mjere i vraćamo se na tržišne odnose vodeći računa o standardu naših građana
Premijer Plenković se na upit novinara osvrnuo i na Vladinu odluku o prestanku reguliranja cijena naftnih derivata.
Pojasnio je kako se s faznim otpuštanjem mjera počelo još u jesen prošle godine kada su na razini Europske unije donesene okvirne odluke da se mjere, koje su u doba energetske krize polučile svoje rezultate, postupno krenu vraćati na tržišne odnose.
Vlada će sve što bude radila i dalje raditi s mjerom i oprezom, vodeći računa o ekonomskom i socijalnom standardu naših građana, poručio je.
Što se tiče tržišta naftnih derivata, u Hrvatskoj su i dalje cijene naftnih derivata povoljnije nego što je to u zemljama u našem okruženju, dodao je.
Izvor: Vlada RH
Stranica
