Konferenciju u organizaciji Hrvatske gospodarske komore otvorili su svojim uvodnim obraćanjima ministrica Marija Vučković, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čgalj te Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Rastom aktivnosti u građevinarstvu zadnjih godina povećana je i količina građevinskog otpada, koja čini četvrtinu ukupnog otpada u Hrvatskoj, što dodatno naglašava potrebu za boljim sustavom kontrole i održivim upravljanjem ovim vrijednim resursom.
Ministrica Vučković iznijela je podatke prema kojima građevinski otpad na razini EU čini oko 35% ukupnog otpada, dok je u Hrvatskoj taj udio 2023. bio 24,8%.
"Možemo se zapitati je li stvarni udio možda i veći, budući da postoje neevidentirani tokovi građevinskog otpada. Naš je zadatak dodatno ih smanjiti, kako bismo osigurali potpunu evidenciju, što je važno za našu zemlju, čisti okoliš i očuvanje prirode", kazala je ministrica Vučković.
Poručila je da i dalje postoji velik prostor za unaprjeđenje, za što je potrebna snažnija suradnja s poduzetnicima kako bi im se pomoglo da razvijaju konkurentnije gospodarstvo koje troši manje, stvara više i istovremeno pridonosi urednijem i čišćem okolišu.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori aktivno se radi na izradi smjernica za digitalizaciju građevine, unaprjeđenje upravljanja otpadom i stvaranje poticajnog okvira za održive projekte, istaknula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
"Jedan od najvećih izazova je i dalje niska stopa selektivnog rušenja. Treba stvoriti uvjete da se na gradilištima može odvojiti svaki materijal koji se može reciklirati kako bismo sačuvali resurse i doprinijeli zelenijoj budućnosti", kazala je potpredsjednica HGK Čagalj te dodala je da ključ za rješenje izazova u gospodarenju otpadom leži u sinergiji između zakonodavaca, lokalne uprave, investitora, građevinskih stručnjaka, edukacijskih institucija i civilnog društva.
U 2023. godini u Hrvatskoj je nastalo gotovo 1,91 milijun tona građevinskog otpada, što predstavlja porast od 10% u odnosu na 2022. godinu. Od te količine, 90,5% prijavljeno je u službeni sustav, dok je ostatak ostao izvan nadzora.
Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuo je kako mu je posebno drago da se kao pozitivni primjer napretka prema kružnosti, sa značajnim rezultatima u sprječavanju nastanka otpada, svakako može izdvojiti primjer obrade i pripreme za daljnje korištenje materijala koji je nastao uslijed posljedica razornih potresa koji su 2020. pogodili Hrvatsku te kasnije obnove.
"Upravo je proces obnove bio prvi koji je u praksi primijenio kružno gospodarenje građevnim otpadom, čime su postavljeni temelji za dugoročne projekte koji se danas provode kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti", rekao je državni tajnik Glavinić.
Hrvatska je 2023. premašila ciljanu stopu reciklaže građevinskog otpada od 70% koju je EU zadala još 2020. godine, dosegnuvši 71,2%. Značajan je to skok u odnosu na godinu ranije, no i dalje postoji veliki prostor za napredak.
Održivo upravljanje građevinskim otpadom ima višestruke koristi. Smanjuje se pritisak na okoliš jer se manje materijala odlaže, manje eksploatira, a istodobno se smanjuju emisije stakleničkih plinova. Otvaraju se i nova radna mjesta, osobito u sektoru reciklaže i prerade, kao i prostor za inovacije, lokalne poduzetničke inicijative i zelene investicije.
Izvor: HGK
Stranica
