Državna tajnica Tanja Radić Lakoš sudjelovala je na sastanku Vijeća Europske unije za okoliš održanom u Luxembourgu 17. lipnja 2025.
Jedna od ključnih točaka dnevnog reda bilo je usvajanje općeg pristupa o Uredbi o zahtjevima kružnosti za dizajn vozila i gospodarenje otpadnim vozilima (ELV), čiji je cilj jačanje konkurentnosti automobilske industrije EU-a. To će se ostvariti mjerama za jačanje kružnosti u fazi dizajna i proizvodnje novih vozila te strožim pravilima o izvozu rabljenih vozila, kao i sakupljanju i recikliranju otpadnih vozila što će, između ostalog, omogućiti sakupljanje dodatnih 4 milijuna otpadnih vozila i ponovnu uporabu i kvalitetnije recikliranje preko 5 milijuna tona materijala (plastika, čelik, aluminij, bakar, kritične sirovine). Stajalište Vijeća koje je usvojeno jednoglasno uključuje i obvezujuće ciljeve za minimalni udio reciklirane plastike u novim vozilima, kao i mogućnost određivanja budućih ciljeva za druge materijale poput čelika, aluminija i kritičnih sirovina.
Državna tajnica Radić Lakoš pozdravila je činjenicu da prijedlog prepoznaje postojeći sustav gospodarenja otpadnim vozilima u RH, temeljen na programu proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nakon ljetne stanke Europski parlament će usvojiti svoje stajalište što će omogućiti zaključenje pregovora o ovom prijedlogu do kraja godine.
Hrvatska posebno prepoznaje vrijednost i odgovornost zaštite voda, osobito u kontekstu sve izraženijih pritisaka povezanih uz klimatske promjene poput poplava i suša. U tom svjetlu, Hrvatska je pozdravila usvajanje Strategije otpornosti voda, istaknuvši njezinu važnost kao temeljnog okvira za jačanje održivog upravljanja vodama u Europi.
U popodnevnom dijelu sastanka razmijenjena su mišljenja o pripremama za 30. Konferenciju stranaka (COP30) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja će se održati u Belému u Brazilu u studenom 2025.
Ovogodišnja Konferencija stranaka preusmjerit će se na ublažavanje klimatskih promjena i ažurirane obveze, posebno na nacionalno određene doprinose (NDC) za 2035. koje stranke (države) moraju priopćiti svake pete godine prema Pariškom sporazumu. Rok za podnošenje NDC-a je rujan 2025.
Većina ministara složila se da Europa mora zadržati vodeće mjesto u području klime predvodeći svojim primjerom, stoga je potrebno brzo se dogovoriti o EU NDC-u koji je ambiciozan, realan, znanstveno utemeljen i u skladu s ciljem Pariškog sporazuma od 1,5º i s težnjom EU-a za klimatskom neutralnošću do 2050.
Mnoge su države članice, kao i Hrvatska, inzistirale na usklađenosti između ciljeva NDC-a i cilja za 2040. iz nadolazećeg amandmana na Europski zakon o klimi. Ministri su također upozorili kako ciljevi NDC-a ne bi trebali ometati konkurentnost europske industrije, ali istaknuli i važnost borbe protiv istjecanja ugljika te pružanja tvrtkama dugoročne sigurnosti za potrebna ulaganja i iskorištavanje prilika zelene tranzicije. Istaknuto je kako NDC-i moraju uzeti u obzir društvene posljedice klimatske tranzicije, posebno za ranjive građane i za najpogođenije sektore poput poljoprivrede ili malih i srednjih poduzeća.
Državna tajnica je dodatno istaknula kako EU ciljevi trebaju uzeti u obzir posebnosti manjih država članica i različite početne pozicije kako bi provele uspješnu zelenu tranziciju s fokusom na pravednu tranziciju i konkurentnost EU.
Tijekom vijeća, državna tajnica je održala i bilateralni sastanak s danskim ministrom za klimu i energetiku Laarsom Agaardom na kojem je potvrđena zajednička posvećenost ostvarenju klimatskog cilja do 2040. godine i unapređenju EU NDC, s obzirom na prioritete nadolazećeg danskog predsjedanja Vijećem EU.
Stranica
