Korak dalje prema jačem i strožem nadzoru otpada: u Saboru predstavljene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom

24. rujna 2026., Zagreb - Nakon što je usvojen na 203. sjednici Vlade i upućen na prvo čitanje u Hrvatski Sabor, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković je saborskim zastupnicima predstavila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadu. Uz snažniji nadzor i sprječavanje nezakonitog postupanja, učinkovitije uklanjanje te veće odgovornosti dionika, cilj izmjena Zakona je uspostaviti i potpunu sljedivost otpada od mjesta nastanka do konačne obrade, pravodobno djelovanje nadležnih tijela te proširene mehanizme naplate nezakonitih postupanja od strane onečišćivača. Nakon usvajanja u prvom čitanju, zakon ulazi u fazu prikupljanja amandmana i pripreme konačnog teksta za drugo saborsko čitanje.

„Na unapređenju ovog Zakona počeli smo raditi krajem 2024. godine. Tijekom 2025. godine Zakon je bio 30 dana u javnom savjetovanju, nakon čega smo, uvažavajući pristigle prijedloge i komentare, nastavili raditi na njegovim izmjenama i dodatno ga unapređivati.

Riječ je o opsežnim i ozbiljnim izmjenama Zakona. Tijekom rada uočavali smo dodatne izazove i tražili nova i kvalitetna rješenja. Upravo zato, vodeći računa o zaštiti javnog interesa, transparentnosti i uključivanju javnosti, Zakon smo u srpnju 2026. godine ponovno uputili u javno savjetovanje.

Dakle, ovaj je Zakon dva puta bio u javnom savjetovanju, upravo kako bismo dobili što kvalitetniji i cjelovitiji zakonski okvir“, istaknula je ministrica Vučković u svom izlaganju. 



Stroži uvjeti, veća odgovornost

Ministrica je kazala kako se novim Zakonom jasnije uređuje odgovornost za nezakonito odbacivanje otpada. Naime, pooštrava se odgovornost za nezakonito odbacivanje otpada kroz punu naknadu štete vlasnicima nekretnina, proširenje odgovornosti na osobe koje zloupotrebljavaju trgovačka društva, strože kriterije za dokazivanje zakonitog podrijetla otpada te jasnije razgraničenje prekršajne i kaznene odgovornosti prema količini i opasnosti otpada.

Isto tako, pooštrovaju se uvjeti za izdavanje, zadržavanje i ukidanje dozvola gospodarenja otpadom. Dozvolu iz nadležnosti županije donosit će župan, a za Grad Zagreb gradonačelnik, gdje će se prije izdavanja dozvole pribavljati obrazloženo mišljenje načelnika i gradonačelnika. Ujedno se uspostavlja i javno dostupan Popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, a novo Povjerenstvo za stručni nadzor provodit će redovne i izvanredne provjere izdanih dozvola i upisa u očevidnik sakupljača i oporabitelja.
 
Jači nadzor za sljedivost otpada

Kako bi se osigurala pouzdana sljedivost otpada, uvodi se neprekinuti videonadzor za lokacije gospodarenja otpadom i reciklažna dvorišta. Sva vozila opremit će se GPS-om s podatcima o položaju i vremenu kretanja te poviješću vožnje, gdje će rok za opremanje vozila biti 12 mjeseci od stupanja Zakona na snagu. Proširuje se i krug obveznika e-ONTO-a, pa će elektroničkim evidencijama biti obuhvaćeni i otpad s gradilišta, roba namijenjena ponovnoj uporabi te određene pošiljke u uvozu i izvozu.

Ujedno se uvodi i obvezna redovita kontrola lokacija gospodarenja otpadom. Kontrole će provoditi Državni inspektorat u suradnji s komunalnim redarima i tijelima koja su izdala dozvolu ili obavila upis, uz koordinaciju Ministarstva. Lokacije s neopasnim otpadom kontrolirat će se najmanje jednom, a lokacije s opasnim otpadom najmanje dva puta godišnje. Provjeravat će se vrste i količine otpada, način skladištenja i obrade, evidencije, uvjeti iz dozvole i dostatnost financijskog jamstva, a za postrojenja s okolišnom dozvolom i ispunjavanje uvjeta te dozvole dva puta godišnje.

Nadalje, uvodi se obveza prethodnog unosa podataka o određenim pošiljkama otpada i elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO) koje u prijelaznom razdoblju nisu obuhvaćene Digitalnim sustavom Europske komisije za razmjene podataka i dokumenata o prekograničnim pošiljkama otpada (DIWASS). Od 1. siječnja 2027. njegova će se primjena proširiti i na pošiljke otpada koje ne podliježu notifikacijskom postupku.

„Nova europska uredba o pošiljkama otpada i novi nacionalni zakon kojim uređujemo njezinu provedbu donose veću digitalizaciju, bolju sljedivost pošiljaka i snažniji nadzor kretanja otpada kroz cijeli sustav.

U prijelaznom razdoblju osiguravamo da nadležna tijela pravodobno raspolažu podacima o kretanju otpada, neovisno o vrsti pošiljke, čime se osigurava sljedivost otpada od mjesta otpreme do mjesta oporabe ili zbrinjavanja“, objasnila je ministrica.



Dosljednije provođenje načela „onečišćivač plaća“

Novim prijedlogom Zakona jačaju se financijska jamstva u skladu s načelom „onečišćivač plaća“. Jamstvo mora pokriti uklanjanje najveće dopuštene količine otpada, njegovu oporabu ili zbrinjavanje, sanaciju lokacije i moguću štetu za okoliš, zdravlje ljudi ili imovinu. Nadležna tijela provjeravat će njegovu dostatnost najmanje jednom godišnje. Ako otpad ukloni jedinica lokalne samouprave, imat će pravo na naknadu svih troškova i zakonsko založno pravo na nekretnini s koje je otpad uklonjen. „Trošak ne smije ostati građanima“, jasno je poručila ministrica.

Ujedno se uvode i nove mjere za brže uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada. Svaka jedinica lokalne samouprave morat će najmanje jednom godišnje organizirati akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada. Komunalni redar naredit će uklanjanje počinitelju, a ako je on nepoznat, vlasniku ili posjedniku nekretnine odnosno osobi koja upravlja područjem. Ako se rješenje ne izvrši, jedinica lokalne samouprave organizirat će uklanjanje putem ovlaštene osobe. Građani će moći prijaviti anonimno ilegalna odlagališta putem već funkcionalne Evidencije lokacije odbačenog otpada tj. ELOO aplikacije.



Jasnija uloga lokalnih jedinica

Jedinice lokalne samouprave dobit će jasnije obveze u gospodarenju otpadom, ali i mogućnost da ih susjedne jedinice ispunjavaju zajednički. Morat će osigurati prostore za ponovnu uporabu u blizini ili na reciklažnim dvorištima i lokacije za gospodarenje otpadnom zemljom i kamenjem te građevnim otpadom, dok će davatelji javne usluge imati strože mjere predavanja miješanog komunalnog otpada Centrima za gospodarenje otpadom.

Veće kazne

Na kraju, uređuje se i prekršajni sustav. Za pravne osobe predviđeni su rasponi kazni od 3.000 do 15.000 eura za lakše te od 10.000 do 50.000 eura za teže povrede. Za osobito teške prekršaje propisuje se kazna od 30.000 do 70.000 eura, dok se za određene povrede obveza iz provedbenih propisa predviđa kazna od 80.000 do 150.000 eura.

Ujedno se uvode i prekršaji povezani s videonadzorom lokacija gospodarenja otpadom, GPS praćenjem prijevoza otpada, financijskim jamstvima, nezakonitim pošiljkama otpada, neuklanjanjem otpada nakon prestanka djelatnosti te drugim novim obvezama. Istodobno se kazne iskazuju u eurima i dodatno prilagođavaju težini pojedinih povreda.

„Prijedlog izmjena Zakona temelji se na jednostavnom načelu: onaj tko preuzme otpad mora za njega odgovarati do konačne obrade, a trošak nezakonitog postupanja mora snositi onečišćivač, a ne građani. Upravo njegovim donošenjem radimo važan korak prema odgovornijem, transparentnijem i sigurnijem gospodarenju otpadom, kao i prema zaštiti okoliša te pravednije raspodjele troškova“, zaključila je Vučković.



Stranica